U prostorijama SNSD u Banjaluci održana je još jedna maturska žurka, pod pokroviteljstvom predsjednika Gradskog odbora vladajuće stranke, Vlade Đajića.
Ali, ne da se ni gradonačelnik Draško Stanivuković, jedan od lidera PDP. Odlučio je da „časti“ maturante, tako što će im, novcem iz gradskog budžeta, platiti matursko veče.
U ratu za maturante ne biraju se sredstva. Zaraćene strane jedna drugu optužuju za zloupotrebu djece i mladih, a i jedni i drugi od maturanata traže njihove lične podatke.
Na koji će način ti podaci biti (zlo)upotrijebljeni niko ne objašnjava. A mogu se koristiti za svašta: od reklamnih i političkih kampanja do „muvanja“ na izborima.
Priča o banjalučkim maturantima je kruna dugogodišnje zloupotrebe učenika, koja se brižljivo njeguje u obrazovnom sistemu, zarobljenom partokratijom i političkom korupcijom.
Javna je tajna da u Srpskoj političke partije na vlasti ne određuju samo ko će biti direktori škola i dekani fakulteta, nego i ko može ući u učionicu. Brojni primjeri pokazuju da se čak ni učitelji i učiteljice ne mogu „zaposliti za stalno“ bez stranačke pristupnice i prikupljanja „sigurnih glasova“ na izborima.
Evropski šampioni u korupciji
Najpoznatiji takav slučaj desio se 2020, kada su dvije učiteljice iz OŠ „Branko Radičević“ u Banjaluci javno progovorile. Kako su navele, politička stranka koja je imenovala direktora ove škole od njih je tražila prvo da se učlane u tu partiju, a potom i da prikupe najmanje 50 sigurnih glasova, ako žele da zadrže posao.
Sa ovakvim primjerima sretali su se i u organizaciji „Transparensi Internešnel BiH“. Damjan Ožegović, viši istraživač u TI BIH, kaže da je obrazovanje jedna od najkorumpiranijih oblasti u inače korupcijom zagađenoj BiH.
SCREENSHOT
– Ako izuzmemo dvije države koje su u ratu, Rusiju i Ukrajinu, BiH je najkorumpiranija država u Evropi, a obrazovanje je u top tri oblasti u kojima ima najviše korupcije – kaže Ožegović za Srpskainfo.
Dodaje da se roditelji školske djece i zaposleni u školama često obraćaju za pomoć TI i navodi primjer jedne područne škole u Kozarskoj Dubici, gdje zbog političkih nadgornjavanja dvije godine nije imenovan direktor.
TI BiH je 2021. pokrenuo kampanju „Političari, izađite iz učionica“. Predložili su izmjene zakona, kako bi se obezbijedila politička neutralnost rukovodećem kadru, što bi, vjeruju, doprinijelo i političkoj neutralnosti zaposlenih u školama.
– Predložili smo da se direktori biraju na mandat od pet godina i da na funkciji mogu biti najviše dva mandata, te da izbor direktora ne aminuje Vlada, nego da ih biraju školski odbori, na osnovu predloženog programa rada – objašnjava Ožegović.
Međutim, problem je što se i školski odbori biraju po stranačkoj liniji. Prema nalazima TI BIH, trenutno u Srpskoj 229 članova školskih odbora, ali i na desetine direktora škola, obavljaju po dvije ili više funkcija u javnim preduzećima ili ustanovama, što svjedoči o njihovoj „političkoj podobnosti“.
Ipak, aktuelni zakoni to ne zabranjuju.
Od zakonskog prijedloga koji je TI BiH uputio Odboru za obrazovanje Narodne skupštine RS, svim poslaničkim klubovima i Republičkom pedagoškom zavodu, naravno, nije bilo ništa.
Zloupotreba djece, sve po zakonu
Neslavno je završila i inicijativa za izmjenu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS, kako bi se partijama zabranilo da predizborne skupove održavaju u učionicama i školskim dvorištima.
Kako je ranije pisao portal Srpskainfo, ovaj zakon zabranjuje političke skupove u školama, ali samo u vrijeme nastave. Zbog toga se dešavalo da tokom predizborne kampanje časovi budu skraćeni, kako bi se školski prostori oslobodili za političare!?
Još 2016. je najavljeno da će Ombudsman za djecu RS tražiti izmjenu ove zakonske odredbe, kako bi se potpuno zabranilo političko agitovanje u školama, ali ta institucija nikad nije uputila zvanični predlog zakonodavcu.
Tako je Srpska dobila novi Zakon o osnovnom obrazovanju sa starom odredbom o „zabrani političkih skupova za vrijeme trajanja nastave“.
Istovremeno, Izborni zakon BiH propisuje da „svi javni objekti moraju za potrebe kampanje biti dostupni svim strankama i kandidatima“, a među javnim objektima su i – škole.
Izvor: srpskainfo
