Tragači za kraljevim blagom su dolazili iz svih krajeva Evrope: Koje tajne krije podzemni grad Karađorđevića u Malom Zvorniku?

Tragači za kraljevim blagom su dolazili iz svih krajeva Evrope: Koje tajne krije podzemni grad Karađorđevića u Malom Zvorniku?

Jedna od vrlo zanimljivih lokacija u našoj zemlji za koju mnogi i ne znaju jeste Kamena devojka. U pitanju je podzemni grad kod Malog Zvornika, nekadašnje sklonište porodice Karađorđević.

Danas kulturno-istorijski spomenik, ovaj lokalite bio je dobro čuvana tajna stare Jugoslavije.

Građen je početkom 30-ih godina XX veka, po nalogu kralja Aleksandra I Karađorđevića, kao sklonište za smeštaj članova dinastije i Vlade u slučaju rata.

Nalazi se u samom centru mesta, u dubini strme stene, na površini od oko 5.000 m2, od čega je 3.000 m2 korisnog prostora. Sastoji se od 75 prostorija i hodnika, u dužini oko kilometar i po. Prostor predstavlja ostatke kompleksa u kojem su bili kraljevi apartmani, kabineti, sale, spavaonice za gardu, biblioteka, kapela sa oltarskim prostorom, kraljevska česma…

Prostorije iskopane u kamenu bile su predviđene za kraljevo ratno komandno mesto i duži boravak većeg broja ljudi pod zemljom u slučaju ratnih okolnosti. Prirodno šuplje stene predstavljale su osnov za početak gradnje objekta, koja je vršena u strogoj tajnosti, pa pisanih podataka o njemu gotovo da nema. Poznato je da je objekat građen pod šifrom “Kamena devojka”, te da je glavni arhitekta bio stručnjak za kopanje rudnika ruskog porekla.

Gradnja je trajala nekoliko godina, do ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine. Do tada je urađeno oko dve trećine skloništa. Korišćeno je samo jednom, aprila 1941. godine, kada je pre odlaska u izbeglištvo svoju poslednju noć u Srbiji, u nedovršenom skloništu, proveo mladi kralj Petar II Karađorđević.

Objekat je veoma očuvan i autentičan, pišu na sajtu Opštine Mali Zvornik. Osim nekoliko bušotina koje su za sobom ostavili takozvani tragači za kraljevim blagom, drugih oštećenja nema.

Građevina ima 12 ulaza sa teškim metalnim vratima i ventilacione otvore, zahvaljujući kojima je temperatura unutar njega uvek stabilna i iznosi od 14 do 16 stepeni Celzijusa.

Ovaj graditeljski poduhvat veoma je značajan u arhitektonskom smislu zbog načina gradnje, kao i u istorijskom pogledu jer je jedinstveni i svojevrsni čuvar sećanja na zbivanja na Balkanu u doba između dva svetska rata.

Nova.rs

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *